Ugovor o gradnji Obalnih ophodnih brodova između Naručitelja i Graditelja potpisan je 2. prosinca 2014. godine. Potpisivanju Ugovora prethodio je međunarodni javni natječaj, u čiju su završnicu, nakon provedenog tehničko-tehnološkog postupka kvalifikacije, ušle četiri zajednice ponuditelja te Graditelj. Jedini kriterij financijskog dijela ponuda bila je najniža cijena, a Graditelj je izabran temeljem tog kriterija.
Tada je pozivom za samo dva najpovoljnija ponuditelja MORH tražio dodatnu korekciju cijene kako bi ukupan iznos sigurno bio u planiranom budžetu projekta i razlika te dvije ponude je bila samo 0,6%.
Temeljem financijski najpovoljnije ponude, izabrani smo za gradnju pet obalnih ophodnih brodova, od kojih je prvi prototip, a tek nakon njegova sveobuhvatnog odobrenja i testiranja mogla se nastaviti gradnja brodova u seriji.
Nakon potpisa Ugovora, odmah je započela izrada tehničke dokumentacije prototipa, odnosno ugovorna izrada Glavnog projekta. Na temelju pretprojekta izrađenog u Brodarskom institutu d.o.o., provedena su prva softverska ispitivanja koja su pokazala nužnost korekcija kako bi se u potpunosti dostigli taktičko-tehnički zahtjevi (TTZ), koji predstavljaju ugovornu obvezu Graditelja i uvjet za odobrenje prototipa i primopredaju broda. Zbog toga je već u početku bilo potrebno utrošiti dodatno vrijeme koje se nije moglo ranije planirati.
Za potvrdu novoizrađene tehničke dokumentacije (Glavnog projekta) bilo je potrebno provesti i modelska, odnosno bazenska ispitivanja u Brodarskom institutu d.o.o., državnom poduzeću koje je bilo propisano Ugovorom. Nažalost, zbog otežanog poslovanja Brodarskog instituta d.o.o., postupak izrade modela i nužna ispitivanja trajali su gotovo godinu dana dulje od uobičajenog, čime se i proces odobravanja dokumentacije od strane Hrvatskog registra brodova i samog Naručitelja znatno produžio u odnosu na rokove predviđene ponudom.
Osnovna modifikacija odnosila se na promjenu materijala od kojeg je izrađen brodski trup. Umjesto običnog brodograđevnog čelika, ugrađen je čelik povišene čvrstoće AH36, dok je nadgrađe izrađeno od aluminijske slitine. Takvo rješenje zahtijevalo je složeniju tehnološku obradu zbog manjih debljina oplatnih limova, ali je rezultiralo lakšim i operativnijim brodom te manjom potrošnjom goriva.
Sljedeća modifikacija bila je produljenje broda za dva konstruktivna rebra, odnosno 1,5 metara, čime je postignuta ukupna duljina od 43,16 metara te vitkija i hidrodinamički učinkovitija forma trupa. Rekonstrukciju je doživjela i krmena forma radi ugradnje brodskog vijka većeg promjera.
Sposobnosti broda time su znatno unaprijeđene, a funkcionalnost zadržana i na morima stanja 5 i 6, čime je područje djelovanja prošireno čak i na Mediteran. Sve navedene modifikacije i izradu dopunske tehničke dokumentacije, koja nije bila predviđena natječajem ni ponudom, Graditelj je proveo o vlastitom trošku.
Zbog zahtjevne strukture trupa izrađene od čelika povišene čvrstoće AH36 debljine 4-6 mm, trup prototipa i četiri serijska broda izrađivani su segmentno, u 30 tona teškim „kolijevkama“, kako bi se izbjegle deformacije i neravnine na trupu. Izrađena su dva takva tehnološka pomagala. Na prototip je ukupno ugrađeno 67 tona čelika te 7 tona aluminija od kojeg su izrađeni nadgrađe, kormilarnica i jarbol. Smještajni kapacitet broda iznosi 20 ljudi, uz autonomiju plovidbe od 10 dana. Opremljen je desalinizatorima za pretvaranje morske vode u pitku. Ugrađeno je 80% opreme hrvatskih proizvođača, dok je 99% radova izvedeno u Brodosplitu.
Uobičajeno je u svjetskoj brodogradnji da se tijekom izrade projektne dokumentacije identificiraju poboljšanja koja rezultiraju boljim plovnim karakteristikama i manjim ukupnim troškovima kroz životni vijek broda.
Osnovne karakteristike:
- Duljina: 43,16 metara
- Maksimalna trajna brzina: 28 čvorova
- Posada: 17 ljudi
- Doplov: 1000 nautičkih milja pri brzini od 15 čvorova
- Naoružanje: pramčani top kalibra 30 mm, dvije strojnice kalibra 12,7 mm i četiri prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava
Nakon porinuća obavljena su završna opremanja, spajanje i puštanje sustava u rad, te ugovorene pokusne plovidbe i primopredajna ispitivanja - oko 90 različitih ispitivanja po sustavima koja su trajala gotovo godinu i pol dana. Nakon toga uslijedila su i prototipna ispitivanja koja je, prema Ugovoru, provela posada HRM-a u prisutnosti Graditelja (oko šest programa). Po završetku svih ispitivanja, primopredaja prototipa obavljena je u prosincu 2018., nakon čega je Naručitelj proveo superkolaudaciju u stvarnim uvjetima korištenja, što je okončano krajem 2019. godine.
Naručitelj je prototipni brod „Omiš“ uveo u redovnu službu Obalne straže HRM-a te je tek u veljači 2020. dao nalog (Dodatak 4 Ugovoru) za početak gradnje brodova u seriji.
Naručitelj je posljednju obvezu plaćanja prototipa (cca 3 milijuna HRK) izvršio 1888 dana nakon primopredaje, odnosno tek 2024. godine, čime je dodatno oštetio Graditelja, budući da je taj iznos predstavljao mjesečne plaće za oko 250 radnika.
Nalazom vještaka kojeg je izabrao Naručitelj (MORH) utvrđeno je da su u razdoblju od sklapanja Ugovora do veljače 2020. ukupni troškovi gradnje porasli za 21,85% zbog rasta cijena materijala, energije i rada. Unatoč ugovornoj obvezi da se nadoknada odobri u roku od 12 mjeseci, Naručitelj je tek nakon 22 mjeseca prihvatio nadoknaditi povećane troškove u visini od 10% ugovorne cijene (iako je nalaz vještaka iznosio 21,85%), i to na isporuci drugog, trećeg i četvrtog broda, pri čemu do danas Graditelju nije isplaćeno ništa.
Ovaj dulji uvod potreban je za razumijevanje cjelokupnog procesa, odnosa Naručitelja prema Graditelju i projektu do 2020. godine, što je imalo značajan početni utjecaj na kasnije razdoblje krize.
⸻
Radi preglednosti u nastavku opisujemo kronološki događaje koji su od 2020. godine na dalje bitni za postupak gradnje brodova u seriji kroz sljedeće navode:
- Krajem 2019. godine, s obzirom na protek više od pet godina od potpisa Ugovora i izostanak naloga za nastavak gradnje, Graditelj je ponudio Naručitelju nove uvjete za nastavak radova, uvažavajući porast troškova.
- Dana 17. veljače 2020. potpisan je Dodatak 4 Ugovoru, kojim su definirani novi rokovi isporuke te obveza da se u roku od najdulje jedne godine sklopi Dodatak 5, temeljen na nalazu sudskog vještaka radi utvrđivanja porasta troškova (energije, materijala i rada).
- Graditelj je odmah započeo paralelnu gradnju četiri broda u seriji.
- Mjesec dana nakon potpisa Dodatka 4 službeno je proglašena pandemija virusa COVID-19.
- Vlada RH je 30. rujna 2021. donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja poremećaja cijena građevinskog materijala i opreme (dalje: Zaključak).
- Kao preduvjet za potpisivanje Dodatka 5, na koji se čekalo 22 mjeseca, Graditelj je zatražio primjenu Zaključka. Naručitelj je uvjetovao potpisivanje Dodatka 5 pozivajući se na Odluku Vlade RH kojom je prihvaćena korekcija ugovorne cijene za 10%, uz pisano obećanje o skoroj primjeni Zaključka.
- Umjesto do 17. veljače 2021., kako je bilo ugovoreno, Dodatak 5 potpisan je tek krajem prosinca 2021. (s više od 10 mjeseci zakašnjenja), kojim se prihvaća porast cijene od 10%, isplativ kroz tri rate na isporuci drugog, trećeg i četvrtog broda.
- Tijekom gradnje brodova u seriji Naručitelj je opstruirao potpisivanje zapisnika o dovršenosti ugovornih faza, iako nije imao primjedbi, pravdajući se nedovoljno planiranim proračunskim sredstvima.
- Ti zapisnici preduvjet su za izdavanje računa, čime je Graditelju onemogućeno redovno fakturiranje i naplata izvršenih radova. Do prosinca 2021. čekanje na potpisivanje zapisnika kumulativno je iznosilo 384 dana. Uz to, Naručitelj je obvezu plaćanja izvršavao 30.-ti dan od izdavanja računa, a za svako ranije plaćanje neosnovano je umanjivao iznos putem tzv. cassa sconto, iako je ugovorom rok plaćanja bio „do 30 dana“.
- Graditelj je kontinuirano upozoravao Naručitelja na njegove propuste i posljedice dodatnog rasta troškova uslijed pandemije. Na sastanku u ožujku 2022. dogovoreno je da će Graditelj izraditi analizu porasta troškova radi primjene Zaključka Vlade RH.
- U travnju 2022. Graditelj je dostavio Naručitelju analizu kojom je utvrđen ponderirani porast troškova od 79,03% u razdoblju od potpisa Ugovora do veljače 2022.
- Graditelj je sve vrijeme aktivno sudjelovao u procesu, gradeći brodove vlastitim sredstvima. Do sada je naplaćeno oko 63% ugovorne cijene iz 2014. godine, dok je uloženo najmanje 18 milijuna eura vlastitih sredstava, uz uvjerenje da će se primjenom Zaključka nadoknaditi povećani troškovi i omogućiti dovršetak svih brodova.
- Stupanjem ministra Anušića na dužnost ponovno je uspostavljena komunikacija te je dogovoreno potpisivanje Dodatka 6, kojim se Graditelj obvezao dovršiti i isporučiti prvi brod u seriji te do primopredaje usuglasiti metodologiju i izračun nadoknade povećanih troškova (Dodatak 7).
- Graditelj je izvršio svoju obvezu i isporučio brod „Umag“, za koji je naplaćen iznos od 13 milijuna eura s PDV-om (neto 10,4 milijuna eura), iako nije ispoštovana odredba Dodatka 6 o usuglašavanju konačnog iznosa u roku od 15 dana od primopredaje.
- Naručitelj je obrazložio neispunjenje te obveze potrebom uključivanja neovisnih stručnih institucija radi izračuna.
- Obje strane angažirale su vještake, no Naručitelj nije prihvatio argumentaciju Graditelja, dok je Graditelj prihvatio zaključke vještaka Naručitelja, uz različito tumačenje rezultata.
- Prvi vještak Naručitelja, primjenom indeksne metode (usporedba tržišnih cijena), zaključio je da tržišna cijena usporedivih brodova u 2024. iznosi 23 milijuna eura neto (28,5 milijuna s PDV-om). Usporedno s iznosom plaćenim za „Umag“, to je više nego dvostruko, što predstavlja jasan i neoboriv argument u korist Graditelja.
- Drugi vještak, primjenom metode troška, nije imao u zadatku utvrđivanje opravdanih povećanih troškova, nego samo izračun potrebnih sredstava za dovršetak preostala tri broda. Ipak, naveo je ukupni trošak gradnje od oko 100 milijuna eura, što se poklapa s procjenom Graditelja. Uz već plaćenih 45 milijuna eura i dodatnih 31 milijun potrebnih za dovršetak, preostaje razlika od oko 24 milijuna eura.
- Graditelj ne traži punu razliku, već samo djelomično pokriće povećanih troškova, spreman sam snositi dio gubitka.
- U slučaju prihvaćanja zahtjeva Graditelja, Naručitelj bi za preostala tri broda platio prosječno 25,5 milijuna eura s PDV-om (89% tržišne cijene u 2024.), dok bi prosječna cijena sva četiri broda iznosila 21 milijun eura s PDV-om, što je 35% niže od tržišne cijene koju je utvrdio vještak Naručitelja.
- Unatoč prijedlogu Graditelja, koji omogućuje dovršetak brodova i namirenje svih vanjskih dionika, Naručitelj prijedlog nije prihvatio, čime je Graditelja doveo u bezizlaznu situaciju te ga prisilio da zaštitu svojih prava i poslovanja potraži raskidom Ugovora i pokretanjem odgovarajućih pravnih postupaka.
