Talijanski brod Moby Drea, koji je stigao na remont u Brodosplit, bit će vraćen u Italiju. Predsjednik uprave Brodosplita Tomislav Debeljak pojašnjava da je taj posao ugovoren u dobroj vjeri posredstvom brokera. „Nema remonta, niti uplova broda, bez određenih količina otpada. I ostala remontna brodogradilišta u Hrvatskoj to su radila, rade i radit će i ubuduće, jer velik broj brodova – uključujući i stare uvezene brodove Jadrolinije – imaju pregrade u kojima se nalazi azbest, a ti brodovi redovito moraju na remont“, kaže Debeljak. Dodaje da je za Brodosplit to zatvorena tema o kojoj su već sve rekli: „Onaj tko želi čuti, shvatio je. Onaj tko ne želi, ne može ga se uvjeriti. Žao mi je jedino ljudi koji su se nepotrebno uplašili zbog lažnog širenja panike.“
Brodosplit ima koncesiju do 2032. godine i ona mu se pravno ne može oduzeti. Dug od oko dva milijuna eura za koncesijsku naknadu nije dospio jer je predmet predstečajne nagodbe. Nakon njezinog usvajanja od strane vjerovnika, bit će poznat način i rok povrata. Debeljak podsjeća da je država prije desetak godina već prisilno provela ovrhu za koncesijski dug nastao prije preuzimanja od 2,5 milijuna eura – iako je ugovorom preuzet Brodosplit bez dugova. Smatra da je nužan sastanak i dogovor o svim otvorenim pitanjima i načinu poslovanja na prostoru Brodosplita.
„Imamo ugovoren veliki kruzer i dovršetak više manjih brodova, veliku istovarnu dizalicu za Rotterdam, a do izbijanja pandemije i ukrajinske krize poslovali smo s visokom dobiti. Dobit od novog broda koji imamo u narudžbi nudio sam ulagati u Hrvatsku – u gradnju vrtića, škola i projekata važnih za građane kako bih potaknuo Vladu da konačno krenemo s unosnim poslom gradnje velikog ugovorenog kruzera vrijednog gotovo milijardu eura“, navodi Debeljak. Što se tiče duga za komunalnu naknadu, podsjeća da većina gradova u svijetu – uključujući Pulu i Rijeku – od početka pandemije nije naplaćivala ili je otpisivala brodogradilištima komunalnu naknadu. „Jedino Grad Split ne želi otpisati, iako smo, osim COVID-om, bili pogođeni i ukrajinskom krizom kada su pogoni gotovo stali.“
Debeljak otkriva i da Brodosplit priprema tužbu protiv VTB banke: „Nakon što smo izračunali troškove nastale prekidom financiranja naših projekata u ukrajinskoj krizi, u rujnu predajemo tužbu prema VTB banci. Od tih sredstava riješit ćemo kompletan dug nakon potpisivanja predstečajne nagodbe.“
Na izjavu gradonačelnika Tomislava Šute da Splitu treba moderno brodogradilište, Debeljak odgovara: „Sve što gradonačelnik govori da treba – mi već radimo. Imamo projekte moderne i održive brodogradnje, što smo dokazivali svih godina do ukrajinske krize: vojni brodovi, jahte, polarni kruzeri, hibridni ekološki brodovi, visokotehnološke čelične konstrukcije poput Vrata Venecije, Stonskog i Čiovskog mosta, podmornica, bezposadni brodovi, ulaganja u energetsku učinkovitost. Sve smo to prezentirali, ali kao da smo neželjeno dijete, stranci, vlastitoj zemlji. Na potezu je država, jer već duže vrijeme čekaju određeni naši zahtjevi – još od početka rata u Ukrajini – o kojima se trebamo dogovoriti i pokrenuti ih prvenstveno u interesu Hrvatske.“
O nastavku gradnje preostala tri ophodna broda kaže: „Dali smo na uvid svaki račun i tražimo da se, sukladno ugovoru, bez zarade pokriju troškovi. Ukupna cijena svih pet brodova bila bi 30 % manja od današnje tržišne. Odrekli smo se profita, a na kraju ispada da smo ostali prevareni.“
Na pitanje o negativnom stavu dijela javnosti u Splitu, Debeljak podsjeća: „Raskinuli smo oko 500 nepovoljnih ugovora, neki su bili kriminalni. Morali smo otpustiti oko 1800 radnika koji nisu radili, a primali plaću. Da nismo, Škver bi propao. Tako smo dobili mnoge neprijatelje, a neprijateljstvo traje i danas. Nije mi žao što sam to morao učiniti, već što nas nisu slušali na vrijeme za Uljanik i 3. maj. Da su imali državnu pomoć kakvu danas imaju, a s brigom o troškovima kakva je kod nas u Brodosplitu, bili bi pozitivni i cijenjeni.“
Brodosplit raspolaže s oko 500.000 m² koncesije na kopnu. „Prije ukrajinske krize nedostajalo nam je prostora i čak smo neke poslove radili van Škvera. Planiramo povratak na puni angažman, a višak nam je prostor od 80.000 m² uz cestu, dijelom u koncesiji, dijelom u našem vlasništvu. Spremni smo na dogovor o gradnji vrtića, škola, inkubatora i drugih sadržaja, za što smo urbanističke planove izradili još prije desetak godina. Ako netko smatra da tu treba marina – možemo je napraviti i mi. Ali ako se ugasi brodogradnja, Hrvatska gubi najcjenjenije znanje koje ima. Ako Vlada želi promijeniti namjenu, spremni smo razgovarati i o gradnji brodogradilišta na drugoj lokaciji. No s državom sada imamo ugovor isključivo za brodogradnju i u novom planu predstečaja inzistirat ćemo na konsenzusu.“
Debeljak dodaje da su od preuzimanja proveli restrukturiranje, okrenuli se gradnji sofisticiranih brodova i poslovali s dobiti. „U državni proračun na ime poreza, doprinosa, te ekvivalenta proračunskog prihoda iz plaća i dobavljača uplatili smo više od milijarde eura, točno onoliko koliko je država izdvojila za sanaciju Uljanika i 3. maja u istom razdoblju. Sve što je država izgubila tamo, dobila je u 12 godina na Brodosplitu – te brojke nam nitko ne može ukrasti. Kroz sve to vrijeme Brodosplit je prošao nekoliko stotina državnih inspekcija i nisu pronađene nepravilnosti. Niti u ovim posljednjim s azbestom.“
Što se tiče odnosa s Vladom RH, Debeljak ističe da su DIV i Brodosplit odradili niz projekata poput Čiovskog i Stonskog mosta, te spašavali rokove i zaustavljene projekte nakon stečaja Hidroelektre i Viadukta. Nakon tri godine zastoja na mostu Širina zbog arheoloških istraživanja krenuli smo s radovima i očekuje se naš vrhunski angažman, što obećajem da ćemo i ostvariti. „Ministar Butković se u to mogao osobno uvjeriti. Za premijera Plenkovića znam da godinama cijeni Brodosplit i ima afirmativan stav, što je možda i problem jer resorni ministri stoje po strani i smatraju da brodogradnja može funkcionirati bez aktivne uloge države, iako ona na njoj najviše zarađuje. Ministar Šušnjar, jer je bio stečajni upravitelj jednog našeg društva u ukrajinskoj krizi, izbjegava sastanak, što je možda i logično, ali do danas ga nismo imali. Ministar Primorac ne voli brodogradnju, što je isto logično jer do sada je puno sredstava uzeto iz proračuna zbog loših poslovanja, ali treba razlikovati pozitivnu od negativne brodogradnje. On je 2016. napisao rad upravo na tu temu i bilo bi vrlo korisno da se napravi novi presjek poslovanja do ukrajinske krize ili do danas, uključujući analizu poslovanja kooperanata, kako bi se vidjela puna slika“, zaključuje Debeljak.
Intervju s Tomislavom Debeljakom objavljen je 01. rujna u Jutarnjem listu.