Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) smatra kako aktualne poteškoće u poslovanju nisu posljedica lošeg upravljanja ili nedostatka posla, već izravna posljedica narušenog povjerenja u javnog naručitelja.
BSO u svom Planu restrukturiranja navodi okolnosti i činjenice koje su bitno utjecale na poslovanje te dovele do nastalih problema, a koje su dokumentirane, bez upućivanja optužbi prema MORH-u.
BSO je, oslanjajući se na Ugovor, dodatke Ugovoru, pisane dopise odgovornih osoba Ministarstva obrane Republike Hrvatske te Zaključke Vlade RH od 30. rujna 2021. i 21. lipnja 2022. godine o ublažavanju posljedica globalnih poremećaja na tržištu građevinskih materijala, vlastitim sredstvima i kreditnim zaduženjima nastavio realizaciju projekta od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.
Nelikvidnost BSO-a proizlazi iz odbijanja Ministarstva obrane RH da prizna povećane troškove gradnje nastale u prethodnom razdoblju, koje je društvo financiralo vlastitim sredstvima i putem HBOR-a. Naručitelj je bio spreman priznati isključivo usuglašene troškove dovršetka projekta, čime je teret prethodnog povećanja troškova u cijelosti ostao na BSO-u.
BSO ističe kako je imao ugovorno i zakonsko pravo raspolagati brodovima u trenutnom stanju ili ih dovršiti za tržište, no da su određeni postupci naručitelja onemogućili realizaciju tih opcija.
Prototip „Omiš” (NOV 540) bio je upisan u javni registar od travnja 2016. do primopredaje broda, dok su brodovi iz serije (NOV 542–545) upisani u siječnju 2021. godine. Ministarstvo obrane RH je u listopadu 2022. pokrenulo sudske postupke radi osporavanja tih upisa, no pravomoćnim sudskim presudama svi su tužbeni zahtjevi odbijeni, čime je potvrđena zakonitost upisa vlasništva BSO-a nad brodovima u gradnji.
Posebno je indikativno da je MORH, nakon što su mu tužbeni zahtjevi pravomoćno odbijeni, čekao trenutak raskida ugovora od strane BSO-a, te četiri mjeseca nakon što je BSO zakonito raskinuo ugovor zbog neispunjenja obveza Naručitelja, Ministarstvo obrane RH pokreće nove administrativne radnje usmjerene na promjenu statusa imovine, izvan redovnih sudskih procedura.
Neposredno prije tih aktivnosti, točnije samo jedan dan prije nego što je Ministar obrane podnio zahtjev za upis brodova u vojni upisnik, isti je ministar izvršio izmjene Pravilnika o vojnom upisniku brodova, pri čemu BSO navodi kako mu navedene izmjene nisu dane na uvid, što onemogućuje potpunu provjeru zakonitosti postupanja.
Suprotno svim zakonskim procedurama, MORH je najprije ishodio upis brodova u vojni registar, a tek je nakon toga izvršeno brisanje iz javnog upisnika brodova. Ovakav postupak je u izravnoj suprotnosti s pozitivnim propisima RH, koji nalažu da se objekt mora najprije izbrisati iz jednog registra da bi se mogao upisati u drugi, čime se sprječava postojanje dvostrukog statusa imovine.
Ovakvim postupanjem grubo je narušeno načelo povjerenja u javne knjige, koje jamči da se svaki sudionik u pravnom prometu može pouzdati u podatke upisane u javne registre (u kojima je BSO bio upisan kao isključivi vlasnik).
Intervencija MORH-a, kojom se podaci u javnom registru naknadno "usklađuju" s već izvršenim vojnim upisom (nakon što je isti taj Naručitelj izgubio sudske sporove oko vlasništva), predstavlja pravni presedan koji izravno ugrožava pravnu sigurnost i imovinska prava BSO-a te svih njegovih vjerovnika.
