Atelje Brodosplit

Kažimir Hraste kod Ivana Meštrovića

26/07/16 - 'Ruža vjetrova' Jagode Buić i/ili Lipovčevo 'Plavo stablo', ali i Bavčevićeva 'Motika' brojna su umjetnička djela nastala posljednjih godina u radionicama Brodograđevne industrije Split. I famozna 'Teća', bez čijeg rižota ne prođe nijedna fešta Sv. Dujma svojevrsno je umjetničko djelo vrijednih ruku 'Brodosplitovih' radnika. Inspiracija zvana 'škver' zahvatila je tako još jednog poznatog umjetnika, akademskog kipara Kažimira Hrastu da 'Portretom Ivana Meštrovića' i izradom kiparevog šešira izrazi svoje poštovanje djelu i nasljeđu velikog umjetnika.

'Umjetnik kod Meštrovića' naziv je izložbe kiparskih radova akademskog kipara Kažimira Hraste, što je od 27. srpnja do 11. rujna 2016. otvorena u vrtu Galerije Meštrović.

Uspinjući se skalinama do šešira ispunjenog vodom Hraste nas vodi do krajeva svoga djetinjstva, …Nigdje toliko algi Kao u uvali moga djetinjstva… (J. Kaštelan). Dajući skulpturi naziv po Kaštelanovom stihu sve nas usmjerava prema našim prostorima bivanja i mjestima traženja vlastitoga bitka. Kapanje vode u šeširu-fontani smirujući je zvuk koji nas vodi do tih krajeva naše duše.

Akademski kipar Kažimir Hraste autor je brojnih javnih spomenika i skulptura (Split, Pirja u Marmontovoj, 1998., Split, HNK, Poprsje Josipa Gende, 2009.; Zadar, Sveučilište, Poprsje Miroslava Krleže, 2010.; Šibenik, Spomenik Draženu Petroviću, 2011.). Za svoj rad, u kojemu spaja tradicijska iskustva i suvremenu likovnu praksu, dobio je brojne nagrade i priznanja te državna odlikovanja.

'Plavo stablo' za Vaska Lipovca


15/07/11 - Povodom obilježavanja 80. obljetnice rođenja i 5. obljetnice smrti splitskog velikana likovne umjetnosti Vaska Lipovca, u srijedu, 13. srpnja 2011. godine predstavljena je osam metara visoka skulptura 'Plavo stablo'.

Radi se o čeličnoj skulpturi autora Vaska Lipovca načinjenoj spretnošću radnika Brodosplita. Postavljena je na početku Vukovarske ulice, samo dvadesetak metara od ateljea velikog umjetnika, gdje će mnogobrojne podsjećati na ogroman doprinos i bogatstvo autorova opusa. Skulptura je naziv 'Plavo Stablo' dobila po boji mora koja dominira Lipovčevim djelom.

Vasko Lipovac je za života organizirao oko 100 samostalnih te sudjelovao na više od 200 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada za skulpturu, ilustraciju te za javne spomenike.

Atelje Brodosplit 4


17/09/10 - Matko Trebotić, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara s međunarodnom reputacijom, dovršio je još jedan u nizu svojih art projekata velikog formata – svečani zastor za šibenski HNK koji ove godine obilježava 140. obljetnicu postojanja.

Nakon splitskog, riječkog i dubrovačkog kazališnog zastora, iznimno dobro prihvaćenih kod kazališne publike, ovaj posljednji u nizu autor je naslovio ''Šibenska molitva''. Zastor formata 4,5 puta 9 metara nastao je tijekom ljetnih mjeseci u radionici 'trasera' brodogradilišta Brodosplit.

Kao i u dosadašnjim projektima svečanih zastora imao sam potpunu umjetničku slobodu – kazuje umjetnik mediteranske duhovnosti pred velikim platnom koje će uskoro predstaviti šibenskoj kazališnoj publici. I dok je splitski kazališni zastor nastao oslikavanjem povijesnih artefakata, riječki protkan notama velikog Riječanina Ivana pl. Zajca, dubrovački tekstom Držićeve ''Tirene'', posljednji je nastajao na temeljima grada Šibenika za čiji je središnji motiv autor izabrao Šibensku molitvu, koja je jedan od prvih zapisa na latiničkom pismu i hrvatskom jeziku, a čiji se original i danas čuva u samostanu Svetog Frane.

Iako je zastor dovršen, autorova je želja da promocija malo sačeka, odnosno da zastor prvi put bude viđen na prvoj ovosezonskoj premijeri pred onom pravom – kazališnom publikom.

Klapa DVD-a Žrnovnica “Sv. Florijan” snimala spot u škveru


Iako još ne broji niti godinu dana od osnutka, klapa mladih pjevača koji su 7. lipnja 2010. posjetili Brodosplit, već je prava legenda. Kako i ne bi bila kad je riječ o prvoj vatrogasnoj klapi u Hrvatskoj. Osnovana u Žrnovnici i regrutirana iz vatrogasnih redova, nije imala druge nego biti nazvana po mjestu nastanka i zaštitniku vatrogasaca - klapa DVD-a Žrnovnica “Sv. Florijan”.

Brojne su poznate klapske pjesme koje pjevaju u “Sv. Florijanu”, no oni repertoar žele proširiti i na pop i rock glazbu. Spot za pjesmu „Kako ću joj reć da varin“ neobičnog spoja klapskog pjevanja i suvremenih zvukova poželjeli su snimati u splitskome škveru. I tako se u predvečerje ponedjeljka, 7. lipnja 2010., klapa mladih pjevača i jedne pjevačice okupila uz škversku obalu i pred objektivom video-kamere zapjevala. Klapske su odore, u jednom trenutku, a zbog potreba radnje, zamijenili za radne kombinezone.

Sveti Florijan, klapa DVD-a Žrnovnica, nastupit će na jubilarnom 50. Splitskom festivalu. Dvije natjecateljske polufinalne večeri održat će se 2. i 3. srpnja na splitskim Prokurativama.

- Kao mlada klapa zaista smo počašćeni da nastupamo u polufinalnoj večeri jubilarnoga Splitskog festivala. Za to je zaslužan autor skladbe „Kako ću joj reć da varin“, Ernest Pelaić. U svibnju smo rado prihvatili prijedlog da s njegovom pjesmom nastupimo na festivalu na čemu smo mu vrlo zahvalni. Sjajan posao odradio je i Vinko Didović napravivši klapsku obradu pjesme. - kaže Nino Treskavica, predsjednik klape Sveti Florijan.

Pjesma pomalo odskače od uobičajenog dalmatinskog zvuka i šaljive je naravi. Cilj je bio dobro zabaviti ljude dok slušaju pjesmu. Sudeći prema prvim rekacijama u tome smo i uspjeli – kazao je Treskavica.

- Mislim da je klapa obavila sjajan posao, a rezultat se čuje u pjesmi koja odiše dobrom „vibrom“ i mislim da ima potencijala postati pravi ljetni hit. Ova klapa pokazuje karakter i ambicioznost i vjerujem da je pjesma samo početak naše zajedničke suradnje – mišljenja je autor Ernest Pelaić.

- Osobito zahvaljujemo direktoru Splitskog festivala, Nenadu Ninčeviću, koji je od samog početka znao prepoznati da je pjesma veliki hit potencijal, u što i ne sumnjam da će se dogoditi, te Odjelu za odnose s javnošću splitskoga brodogradilišta, jer im je cijelo vrijeme snimanja videa na raspolaganju stajalo njihovo ljudstvo i adekvatan prostor – zaključio je Pelaić.

Pogledajte spot ''Kako ću joj reć da varin'' (Izvor: You Tube)

Split je veliki plesački grad, a Brodosplit pozornica za velike plesače


UNIT – X, plesna skupina iz Splita, u nedjelju 22. svibnja 2010. godine snimila je posljednje kadrove za svoj promotivni video-spot na lokacijama u splitskome brodogradilištu. Balanse i plesne korake su spretni plesači izveli na navozima, ispod poklopca juicy-jevih tankova, na sekcijama novogradnji i u halama brodogradilišta.

- Zahvalni smo Upravi Brodosplita što nam je omogućila da dio svog spota snimimo u škveru. Ovo je nezaboravno iskustvo i drago nam je što je i škver u našem spotu uz ostale simbole Splita, budući da smo kadrove snimali i na Poljudu, te unutar Dioklecijanove palače i povijesne jezgre grada – kazali su plesači.

UNIT-X ima 9 plesača (trenera i profesionalaca iz splitskoga plesnog kluba DNF) koji se bave breakdanceom (bboyingom), hiphopom, discom, houseom i sličnim plesnim stilovima. Od svog osnutka krajem 2004. godine ta se svestrana plesna skupina natječe na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima, te su njezini članovi višegodišnji prvaci države u grupnim i pojedinačnim street kategorijama plesnih stilova "hip hop", "break dance" i "disco dance".

Osim pokretanja "house" plesa, prvi u Hrvatskoj su počeli s profesionalnim akrobalansima, što je pridonijelo zanimljivosti njihovih plesnih koreografija. Svojim nastupima upotpunjuju programe brojnih događanja, a popularnost su posebice stekli nakon što su, po mišljenju publike i ocjenjivačkog suda, zasluženo ušli u finale showa Nove TV „Supertalenta“.

Pogledajte video-spot UNIT-X ''The Movie'' (Izvor: You Tube)

Švicarski fotograf Luca Zanier u utrobi škverskog tankera

Poznati švicarski umjetnički fotograf Luca Zanier boravio je sredinom rujna 2009. u splitskome brodogradilištu, točnije u utrobi novogradnje 462 koja je upravo primopredana. Razlog: Zanier je za dio svog velikog foto projekta, čiji su motivi pronađeni u svijetu industrije, odabrao i jedan tanker – slučaj je htio da taj tanker pronađe upravo u Brodosplitu.

Evo kako je autor, svojedobno asistent velikog Oliviera Toscanija (Benettonovog maga provokativnih marketinških kampanja i svjetske fotografske zvijezde), objasnio svoj najnoviji projekt: - Fotografiram različite metode transporta koje omogućavaju prenošenje materijala za opskrbljivanje svijeta energijom, te prostore koji te proizvode pretvaraju u ono što je vitalno za današnje funkcioniranje društva. Kompleksnost i opsežnost takvih objekata nešto je što „obični“ svijet ne prepoznaje niti cijeni – moćni prostori, beskrajni hodnici, široki prolazi, zagonetni znakovi, kombinirani s kilometrima kabela i cijevi. Skriveni svijet koji poznaju samo rijetki, ali koji ima izniman, zapravo ključan utjecaj na naše živote. Namjera mi je uhvatiti te modele na umjetnički način, prikazujući ih više kao perspektive, boje, oblike. Pretvoriti tehnologiju u estetiku – napisao je u uvodu svoga rada Luca Zanier.

Ovaj zanimljivi projekt Zanier je započeo sredinom 2008. godine te je dosad fotografirao nekoliko nuklearnih elektrana, hidroelektranu, toplanu i rafineriju nafte u Švicarskoj. Snimanje u Splitu bilo je, dakle, prvo izvan matične zemlje, a u planu su i snimke naftne platforme te termoelektrane, nakon čega slijedi niz izložbi po Europi. Kruna projekta trebalo bi biti izdavanje monografije „Space And Energy“ („Prostor i energija“).

Ono što najviše fascinira u Zanierovom radu je upravo njegova kirurška preciznost. Ovaj vrhunski fotograf proveo je s asistentom tri dana zaredom fotografirajući samo jedan motiv, unutrašnjost završenog tanka tereta na tankeru „Stena Progress“, pronalazeći različite neobične kuteve koji najbolje prikazuju „pomaknutu“ estetiku teške industrije, dotaknute svjetlošću tek kroz otvoreni poklopac tanka, bez ikakvog umjetnog osvjetljenja.

Zanier je započeo karijeru kao asistent Oliviera Toscanija u Italiji i Francuskoj, a od 1993. radi kao freelance fotograf. U karijeri je snimao umjetničke, reportažne te fotografije za različite marketinške svrhe. Izlagao je u Švicarskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji.

Riječ i glazba grada


Splitski likovni umjetnik Matko Trebotić dovršio je izradu svečanog zastora za riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl.Zajca. U Rijeku je otpremljen 15. rujna 2009., a svečano predstavljanje je upriličeno na otvorenju XVI. Zajčevih dana.

Potpisivanjem platna i utiskivanjem žiga, Trebotić je završio rad na svom umjetničkom projektu ''Jadranski triptih'', ciklusu svečanih zastora za sva tri hrvatska kazališta: splitski HNK, dubrovačko kazalište Marina Držića i riječki teatar Ivan pl.Zajc.

Novi zastor nosi naziv Riječ i glazba grada, i nije prvi put da inspiraciju i radnu motivaciju slikar pronalazi u našem škveru, koji se pokazuje kao idealan atelje za stvaranje djela raznih umjetnika.

Riječ je o najvećem kazališnom platnu, širine 12 i visine devet metara, što ga je Trebotić oslikao, jer riječki teatar ima najveći otvor pozornice od svih kazališta u Hrvatskoj. Autor se nada da će riječka publika dobro prihvatiti novi zastor, kao što su to učinili Splićani i Dubrovčani kada ih je za njih oslikao.

Sva tri zastora izrađena su brodogradilištu Brodosplit, u radionici ''stolara'' i bivšem pogonu '' trasera'', čime se osim kao vrlo pogodna za izvođenje brodograđevne djelatnosti, pokazuje i inspirativnom sredinom.

Škverska teća postala brend


Dana 17. srpnja 2008. godine u splitskom brodogradilištu održana je primopredaja još jedne megateće, izrađene za potrebe udruge Dalmatinski kuhar.

Za razliku od prethodne, kapaciteta tisuću litara, novoizgrađena je nešto manja, kapaciteta 700 litara, promjera metar i pol, a namjenjena je za pripremanje hrane za oko tri tisuće ljudi. U samo nekoliko dana izradili su je meštri bravarske radionice, ponajviše Milan Gabričević, držeći se ideje i nacrta Ivana Dundića iz Službe projektiranja i konstruiranja. Uz teću, izrađeno je i pripadajuće postolje za plamenik, te nekoliko kuhača.

- Škverska teća je ovim postala brend. Jako smo zadovoljni i zahvalni škveranima, jer su napravili kvalitetnu posudu od rostfraja koja će nam odlično poslužiti za manje fešte, rekao je Miro Bogdanović, predsjednik udruge Dalmatinski kuhar.

Poznato je da se, u pripremi za blagdan sv.Dujma, splitskog zaštitnika, organizatorima ukazala potreba za izradom teće većeg promjera, kako bi se mogao pripremiti što veći broj obroka za sudionike fešte.

Jedini pravi izbor za rješenje takve zadaće odnosno, za izradu teće zavidnih promjera, bili su svestrani splitski škverani, koji su se i do sada iskazali u bezbroj raznoraznih prigoda svojim umijećem i neprijepornom vještinom.

U vrlo kratkom roku napravljena, iz Brodosplitove bravarije doslovce je izašla teća teška 200 kilograma spremna da posluži za pripremu divovskog rižota od plodova mora. Tko je toga dana na feštu svratio do Pazara, zna da su se tražile repete. Ista je teća potom oduševila i Makarane, kojima su za Dan grada Makarske, vrijedni članovi udruge Dalmatinski kuhar pripremili prema tradicionalnoj recepturi starih Makarana najveći makarski rižot na svijetu.

Ovime su škverani još jednom, pokazali svu maštovitost i ogromno znanje gradnje brodova primjenjivo u komercijalne svrhe.

Brod za malog Isusa

Dvadeset škverana na marendi priključit če se Josipu i Mariji u bdijenju nad Isusom, zamisao je slobodnog umjetnika Stanislava Bavčevića, poznatog samoukog kipara, koji već godinama od otpadnog brodograđevnog materijala splitskog brodogradilišta, izrađuje božićne jaslice, uvijek inspirirane škverskim motivima.

Ukupno 26 kipova razmješteno je zelenoj tratini pokraj Muzeja Brodosplita. Naročito Je efektani prizor navečer, jer su jaslice osvjetljene reflektorima i tako dostupne pogledu svima koji prolaze pokraj Brodosplitova glavnog ulaza.

Ukupno sedam dana na izradi jaslica, radili su Stanislav Bavčević i kolega mu Tonči Sule, utrošivši gotovo dvije tone željeza koje su preostale od gradnje brodova.

- Vidite ove glave figura? To su ostaci od obrade dijelova za brod. Imaju mali nastavak, koji zapravo izgleda kao kapa. Bilo je potrebno napraviti još samo usta, objašnjava Bavčević, pokazujući figure u tipičnim pozama ljudi koji su stali pradahnuti od posla. A na pitanje zašto je mali Isus u moru odvraća: - Zato šta će mu škverani napravit brod kako bi moga svitom širit svoju rič. (19. prosinca 2007. godine)

Atelje Brodosplit


Pred godinu u kojoj se slavi 500. godišnjica rođenja Marina Držića, u prostoru brodogradilišta Brodosplit, naš istaknuti likovni umjetnik Matko Trebotić izrađuje svečani zastor za dubrovačko kazalište.

Nije prvi put da inspiraciju i radnu motivaciju slikar pronalazi u našem škveru, koje se pokzuje kao idealan atelje za stvaranje ovog djela, jer je zastor za splitsko kazalište nastao upravo tu, 2005. godine, u radionici Stolara.

Zastor koji nosi radni naziv Ususret Držićevom jubileju, 500-toj godišnjici rođenja slavnog renesansnog pisca Marina Držića. trebao bi biti gotov do jeseni ove godine, ali će javnosti biti prikazan krajem ove godine.

Matko Trebotić rođen je u Milni na otoku Braču, maturirao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, a studij arhiktekture završio je u Beogradu. Početkom sedamdesetih studirao je u majstorskoj klasi profesora Hermanna Schardta u Essenu, gdje specijalizira grafičke tehnike. Tih je godina počeo i izlagati, a bogatstvo i osebujnost njegova artističkog izraza odveli su ga u izložbene prostore diljem Europe i svijeta i može se slobodno reći da je Trebotić jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara u svijetu.

Za svoj umjetnički rad dobio je niz nacinalnih i međunarodnih nagrada, od kojih treba spomenuti nagradu Vladimira Nazora 1990., Nagradu Grada Splita 1990., Odličje Reda Danice Hrvatske, s likom Marka Marulića 1996., nagradu Biennala grafike u Seulu 2002., Nagradu Slobodne Dalmacije - Jure Kaštelan 2004/2005., životnu nagradu za Splitsko-dalmatinske županije te nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu ''Rudolf Bunck'' za najbolji likovni rad u kazalištu 2005., nastao u našem brodogradilištu. (srpanj 2007.)

Tiha noć


Kao najava Božićne noći, u Brodosplitu, kraj Glavnog ulaza, od ostataka otpadnog lima, škverski je samouki kipar Stanislav Bavčević postavio jaslice. Uvijek nepredvidljiv u svojim izlaganjima, Baki je za Tri kralja predvidio brodovlasnike koji Brodosplitu donose nove ugovore i potvrđuju kvalitetu brodova napravljenih u splitskom škveru. (21. prosinca 2006. godine)

Teća za feštu Sv.Dujma


Brodosplit se spremno odazvao pozivu poglavarstva grada Splita, te za Feštu sv.Dujma izradio ogromnu teću, u kojoj je pripremljen nadasve ukusan divovski rižot od plodova mora za građane i posjetitelje Splita.

Sama posuda promjera od dva i po metra sa postoljem izrađena je u zaista kratkom roku prema ideji bravara i nacrtu Ivana Dundića, uposlenika iz Brodosplitove Službe projetktiranja i konstruiranja, kao jedna od najboljih potvrdi širine mogućnosti i vještina, kojima raspolažu mngobrojni Brodosplitovi uposlenici van svoje temeljne djelatnosti. (05. svibnja 2006. godine)

Zahvalnost splitskom težaku


Stanislav Bavčević, Brodosplitov radnik i umjetnik u slobodnom vremenu, pretočio je svu senzibilnost i pripadnost svom kraju kao svojevrsnu zahvalu splitskom težaku, u skulpturu motike, postavljenu na parceli od 3000 četvornih metara na kojoj splitski Parkovi i nasadi sade masline, šipak, smokve i orahe i to na području nekadašnjeg splitskog polja na Pujankama. Skulptura motike je darovana gradu Splitu za njegov 1700-ti rođendan. (24. travnja 2006. godine)

Muka Isusova


Udruga veterana Domovinskog rata Brodosplit pod pokroviteljstvom Brodosplit- Brodogradilišta d.o.o., Županije splitsko-dalmatinske i grada Splita organizirala je 14. travnja 2006. godine nesvakidašnje i impozantno DOGAĐANJE VELIKOG PETKA U ŠKVERU.

Nadahnuta ideja Stanislava Bavčevića


Prema ideji autora skulpture Stanislava Bavčevića, škverskog zaposlenika i umjetnika, Brodosplitovi su brodograditelji od otpadnog lima izradili kip Isusa visok 50 metara i težak 20 tona. Podigli su ga uz pomoć dvije dizalice dok mu je treća pridržavala glavu.

U polusatnom performanceu uz zvučne efekte instrumentalne glazbe Jeana Michela Jarrea, dimne zavjese i posebno za tu svrhu prilagođene svjetlosne efekte podignuta je skulptura Spasitelja.

Više od tisuću promatrača

Ovaj uistinu vrijedan pothvat uveličali su uz više od tisuću škverana i građana Splita Ante Sanader, župan Splitsko-dalmatinske županije i Zvonimir Puljić, gradonačelnik grada Splita.

Ovo je raritetno događanje bilo i intenzivno medijski popraćeno od svih naznačajnijih hrvatskih medija, a prema dostupnim saznanjima televizijski je prilog u realizaciji Hrvatske televizije upućen toga dana i u eurovizijsku razmjenu.

Zahvala udruge

Ovom prigodom Udruga zahvaljuje svima koji su doprinijeli ovom velikom i uspjelom događanju u našem škveru, posebice onima koji su svojim rukama skulpturu izradili i podigli u visine.

Sva prava pridržana © Brodosplit - 2008
Admin | Izrada: NETMedia